U petak, 31. ožujka 2017. godine u našoj školi održano je predavanje Agrometeorološkog zavoda pod nazivom: „Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju i potencijalnu opasnost na požare raslinja“ s ciljem podizanja svijesti o utjecaju klimatskih promjena na okoliš.
Agrometeorologinja Višnja Vučetić na početku predavanja pripremila je animirani film sa sloganom „Vatru ne pali jer vatra se ne šali!“ u kojemu smo vidjeli kako je malo potrebno da šuma ostane razorena, a koliko je mnogo vremena potrebno da se ona ponovno regenerira. Kroz animirani film istaknut je nezaštićeni puh kojeg često zamjenjujemo vjevericom, jednako kao i jež – životinja koja najčešće strada u požaru.
Naučili smo da je vrlo važno pratiti vremensku prognozu pogotovo za vrijeme toplijeg doba godine kada jedan palež može uzrokovati velike i nepovratne štete. Duga, vruća i sušna razdoblja izmjenjuju se s obilnim količinama oborina koje uzrokuju katastrofalne poplave i nanose velike gubitke u poljoprivrednoj proizvodnji. Najveće štete u gospodarstvu i poljoprivredi u Hrvatskoj nastaju od suša. Povećanje sušnog stresa i skraćivanje vegetacije poljoprivrednih kultura glavni su čimbenici koji ograničavaju poljodjelsku proizvodnju. Toplinski, odnosno, sušni stres u meteorologiji označava 10 uzastopnih dana u kojima je optimalna temperatura zraka barem 30 stupnjeva.
S druge strane, požari raslinja ne događaju se samo na našoj obali već istraživanja pokazuju sve veću učestalost i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, posebno u vrijeme proljetnih radova, pri paljenju korova i strništa.
Gospođa Vučetić posebno ističe kako je važno provoditi fenološka istraživanja, odnosno pratiti cvjetanje te dozrijevanje nasada i berbi koje se sve češće preklapaju u datumima što je uzrokovano globalnim zatopljenjem.
Poljoprivredna meteorologija ističe nesklad između bogatih i siromašnih gdje navodi da u svijetu postoji oko milijardu siromašnih ljudi, a ponajviše djece i to u zemljama trećega svijeta. S obzirom kako su pothranjeni i siromašni često gladni i žive pod velikim temperaturama, gospođa Vučetić zaključuje da će se Europa, osim masovnim dolaskom imigranata, susresti i s masovnim doseljenicima iz toplijih krajeva kojima je Europa obećana zemlja hlada.
Svjedoci smo sve bržih izmjena ekstremnih vremenskih situacija kao posljedice intenzivnog globalnog zatopljenja koje smo vidjeli na karti svijeta simulacijom modela MUKLIMO_3 te ALADIN modelom koji pokazuje temperaturu zraka. Köppenove klimatske zone ističu se u razdoblju od 1961. – 1990. godine. Kod nas se česta mjerenja provode u Zagrebu na Griču, a agrometeorologinja nam je otkrila da je 2016. godina bila najtoplija godina odnosno ekstremno topla godina od kada postoje mjerenja. Ekstremno sušna godina bila je 2011., ekstremno kišna 2014. godina te ekstremno hladna 1940. godina.
„Apsolutna čestina vrlo velike opasnosti od požara posebice se javlja u srpnju i kolovozu kada su šume zbog premalo padalina suhe i lakše se širi požar, pogotovo ako ga potaknu jaki vjetrovi poput orkanske bure koja puše s kopna na more.“ – dodaje agrometeorologinja.
Posljednji najveći zapamćeni požari u Hrvatskoj dogodili su se 6. kolovoza 1998. na Pelješcu kada su poginule dvije žene zaglavljene u kući te ponovno na Pelješcu 2015. godine kada je otkriveno da je požar bio podmetnut, a vatrogasci su morali pustiti da cijela šuma izgori s obzirom da po noći kanaderi ne mogu letjeti, a šumu na strmini noću nije moguće ugasiti.
„Nakon velikog požara na Pelješcu u studenom su se javile velike bujice vode koja se počela spuštati s brda i šuma te potopila cijeli otok. Nakon gašenja velikih požara nastaju zgarišta kojima su desetljeća potrebna da ponovno izrastu u šume. Šume koje u cijelosti budu uništene i zahvaćene požarom zapravo su se našle u požaru krošnji. Ništa drugo ne preostaje osim pošumljavanja i napornog saniranja terena“ – zaključila je gospođa Vučetić.
Pred kraj smo ponovili važne brojeve koje trebamo kontaktirati u slučaju požara (193,112) te smo se svi zapitali hoće li nam 2035. godine trebati kazališna kulisa kako bismo potomcima pokazali bogatstvo naših šuma ili ćemo ih zaista čuvati i njegovati kako Majka Priroda to i zaslužuje.